Boris Jovanović Kastel

U četvrtak, 8. jula, u 19 sati, u Čitaonici Narodne biblioteke Stevan Samardžić u Pljevljima promovisana je knjiga Ako dojedrim Borisa Jovanovića Kastela. Izvještaj sa promocije portala „Montenegrina“ sa foto galerijom i emisijom Televizije Pljevlja možete pogledati ovdje.

Sa posebnim zadovoljstvom vas obavještavamo da je u izdanju JU Narodna biblioteka Stevan Samardžić iz Pljevalja objavljena knjiga poezije Ako dojedrim Borisa Jovanovića Kastela.
Poznat po svojoj sredozemnoj poetskoj srži, južnjačkoj pasiji i neprekidnim uranjanjima u unutrašnja mora beskraja, ovaj crnogorski, južnoslovenski i mediteranski pjesnik objavio je trideset knjiga poezije i eseja, njegova poezija ovjenčana je sa nekoliko međunarodnih nagrada za književnost, prevođena na dvadeset jezika i zastupljena u brojnim antologijama crnogorske, južnoslovenske, mediteranske i evropske poezije.
Boris Jovanović Kastel važi za jednog od najvećih pjesnika Mediterana. Tako za njega kažu mnogi kritičari Balkana i Evrope, poredeći ga često sa jednim drugim velikim pjesnikom Mediterana, Kavafisom, napisala je nedavno bosansko-francuska pjesnikinja Jasna Šamić. I u ovoj knjizi Kastel isijava jedinstveni mediteranski senzibilitet, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje i preispituje naše živote i viđenja svijeta. Svaka Kastelova knjiga, pa i ova,  jedan je kamičak u tom nesagledivom, bezvremenom i dubokom mozaiku civilizacija. Pošto je Mediteran početak, kraj i beskraj svega, svako njegovo more je beskrajna unutrašnja pučina koja na svojim dlanovima donosi bogatstva i oprečnosti civilizacija. Kao jedinstvo razlika, istorija u pokretu i indigo na kome je upisan krik našeg rođenja, duh života i dah otpora besmislu i prolaznom, planeta Mediteran zapravo je ognjište na vodi gdje pucketaju misli o vječnom. Ako sjećanja, naviganja i nesagledivost u nama i životu biramo, onda je ovo poezija koju treba birati. Ona je, koliko solarna, toliko i lunarna, biljeg našeg mediteranskog identiteta, duše i bića. Urednik knjige, književnik Zoran Raonić, zapisuje– Ovaj Mediteranac, crnogorski pjesnik iz nekih mlađih generacija – a već klasik – oslonjen  na hridine i pučine,  horizonte i oblake, na vedrinu, poetski uranja u tu veliku i neiscrpnu temu u kojoj se, kao u kapi rose ogleda sav svijet, sve! Takav je Kastel i u novom stihodarju a autor pogovora, poznati južnoslovenski pjesnik Šaban Šarenkapić, ističe – Boris Kastel je mornar na stihovima, na krilima svih vremena. Gdje ima mora i okeana, tu ima i Bogova. Zlih i dobrih, moćnih i svemoćnih. A takav je i Boris pjesnik, moćan i velik. Vječan kao Mediteran. Istovremeno, citirane su riječi pjesnikovog prijatelja i mediteranskog sudbenika, Predraga Matvejevića, iz jednog pisma Kastelu u čast – Da sam prije imao u ruci tvoje knjige, neke bi stranice moga „Brevijara” bile drukčije, bolje. Rado te čitam već otprije i mislim – evo prvaka onih koji će poslije mene, bolje od mene, reći sve što treba o Jadranu i Mediteranu.

U biblioteci Njegoš na Cetinju, 3. juna, održana je promocija knjige Bumerang valova i razgovor sa autorom Borisom Jovanovićem-Kastelom. Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom južnoslovenske i mediteranske književnosti. Autor je tridesetak knjiga poezije i eseja.  U punoj sali JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš razgovor sa istaknutim autorom vodio je književnik i publicista Božidar Proročić dok je stihove kazivala Saša Božović, dajući posebno lijepu notu ovoj večeri.
Mediteran o kojem pjeva i pripovijeda Kastel itekako postoji na mapama. Ali onaj njegov pravi, istinski, treba prije svega udahnuti, doživjeti, osjetiti na suštinski način. Okom u oko,  srcem u srce. Zato je povodom Bumeranga valova, zbirke  u izdanju opatijske kuće Shura publikacije i napisano: – Kastel slovi za jedinstvenog pjesnika mediteranskog senzibiliteta, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje naše živote i naše viđenje svijeta. Poezija koja premošćuje stoljeća i spaja obale, kulture i zemlje, kruh i sol je one memorije nužne za budućnost, za našu ukotvljenost u vremenu i prostoru. Ako sjećanja biramo, onda je ovo poezija koju treba birati. Autor pogovora, bosanskohercegovački književnik Nedžad Ibrahimović, o Kastelovoj poeziji, između ostalog, zapisuje – Ove su pjesme ”živi“ arheološki ostaci, ovo su plutajuće amfore sa jednog strasnog pjesničkog istraživanja i putovanja korpusima mediteranske simbolike, mediteranskog duha i tijela. Kastelov jezik iznosi rudimentarno bogatstvo mediteranske povijesti i pokazuje granice jezika koje se uvijek pojave u susretu sa nepojamnim i koje, tek tada, o tome nepojamnom najbolje govore. Dakle, Kastelova poezija i poetika jedinstvenih mediteranskih navigacija i solarnih biljega čine ga jedinstvenim pjesnikom na našim prostorima. Odabir Mediterana i njegovih čuda za centar svoga pjesništva kod Kastela nije stvar slučaja ili isključivo sopstvenog nahođenja: tragajući za istorijom svijeta po bibliotekama, stvarnim i onima u svom srcu, (koja je vremenom prerasla u ličnu istoriju), autor pronalazi, uprkos sve većem značaju ostrvlja i izmiještanja mora iz centra priča, da je Mediteran ipak prvo od svih mora. Pripovijedajući o Mediteranu, Kastel ne želi da ga opiše, već da stvori jedan drugačiji, osobeni  svijet, u kojem stvari imaju prizvuk drevnog, biblijskog i ličnog. U kojem su i mora takva, ali koja opet nijesu mora samoće.
Tokom razgovora, Boris Jovanović-Katel je govorio o Mediteranu, poeziji emocija protkanih najljepšim dodirima sakrivenim u plavim valovima koji zapljuskuju naše živote. Publika je pažljivo pratila razgovor sa piscem Borisom Jovanovićem-Kastelom i tokom cijele večeri probljeskivali su brojni aplauzi koji su pratili autorove impresije i duh Mediterana kojim je ove večeri bila ispunjena JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš ali i samo Cetinje kao grad iz koga porodica pjesnika vodi porijeklo. A sa Cetinja i ka Cetinju su vodili brojni pjesnički putevi i inspiracije. Sigurno je da će autor ovo veče ali i publika pamtiti kao jedno od najljepših u Prijestonici.

Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš sa Cetinja, u četvrtak, 03. juna 2021. godine u 19 sati, organizuje promociju knjige poezije Bumerang valova autora Borisa Jovanovića Kastela. Sa pjesnikom će o Mediteranu, kao fenomenu, identitetu i sudbini, razgovarati književnik i publicista Božidar Proročić.
Više informacija o promocije možete pročitati ovdje.

U saradnji sа Kulturno – ekonomskim centrom Azerbejdžana – Crne Gore, Prevodilačkim centrom Azerbejdžanske unije pisaca i Udruženjem pisaca Azerbejdžana po prvi put objavljene su pjesme i priče dvanaest crnogorskih pjesnika i pisaca prevedene na azerbejdžanski jezik u specijalnom izdanju aprilskog izdanja časopisa Ulduz (Zvijezda, broj 623). Zastupljeni su crnogorski pjesnici Slobodan Vukanović, Miraš Martinović, Božidar Proročić, Lena Rut Stefanović, Tanja Bakić i Boris Jovanović Kastel, kao i prozni radovi Borislava Cimeše, Faiza Softića, Bogića Rakočevića, Nataše Žurić, Blagoja Vujisića i Kemala Musića. To je najpoznatiji mjesečni književni časopis u Azerbejdžanu. Izlazi od 1967. godine u izdanju Udruženja pisaca Azerbejdžana (https://www.ayb.az/). U ovoj državi postoji samo jedno udruženje pisaca i to je državna institucija. Časopis dobijaju sve državne institucije i biblioteke.
Kastelov blok pjesama na azerbejdžanski jezik preveli su pjesnici Lena Rut Stefanović i Božidar Proroćić.

U Kulturno-informativnom centru Budo Tomović, u sali Dodesta, u Podgorici, 10. III 2021. održana je promocija knjige Borisa Jovanovića Kastela Bumerang valova objavljene prošle godine u izdanju Shura Publikacija iz Opatije. O knjizi i cjelokupnom književnom opusu sa pjesnikom je razgovarao publicista Vanja Kovačević, dugogodišnji pratilac i poznavalac Kastelove poezije a stihove iz knjige recitovala je Ivana Milašević. Kompletan razgovor pjesnika i medijatora, atmosferu sa promocije, kao i video snimak recitatorke, možete naći na portalu Montenegrina – ovdje.

Pjesnik Boris Jovanović Kastel danas je bio gost podgoričke televizije TV 7 povodom izlaska nove knjige poezije Bumerang valova (Shura Publikacije, Opatija, 2020) i govorio je o svojoj poeziji, Mediteranu kao sudbini i identitetu, krstarenjima unutrašnjim i geografskim morima, Sredozemlju kao iskonu svjetske civilizacije i cilju pjesničkog, sudbinskog i životnog opredjeljenja.
Sa pjesnikom je razgovarao novinar Vladimir Fuštić.

Povodom nove knjige poezije Bumerang valova objavljene u Opatiji u izdanju Shura Publikacija, izdavačke kuće specijalizovane za objavljivanje evropskih autora, pjesnik Boris Jovanović Kastel govorio je za podgorički dnevni list Dan (16. XI 2020) o kompasima svoje poezije, njenim unutrašnjim morima, Mediteranu kao sudbini lišenoj granica, jedinstvu slobode i beskonačnog, globalizaciji i promocijama planiranim u narednim periodu.
Intervju možete pročitati ovdje.

Časopis za književnost, umjetnost i kulturu Buktinja iz Negotina u novom dvobroju 64-65/2020 donosi čitalačkim sladokuscima redovne rubrike, od poezije, proze i prevoda do rubrika posvećenim esejima, kritikama i prikazima, kao i jedan portret.
U rubrici Raskovnik poeziju objavljuju Milica Špadijer, Isidor Igić, Sanda Ristić Stojanović, Ognjen Petrović, Boris Jovanović Kastel, Andrijana Kos Lajtman, Jelena Vukanović, Ivan Stević, Kaja Pančić Milenković, Živko Nikolić, Gordana Simeunović i Raša Livada (Izbor iz knjige Karantin).
U dijelu Pod krunom pubikovana je proza Jovice Aćina, Gorana Skrobonje, Marka Kostića i Milice Dželatović. Rubrika Zublja rezervisana je za zapise Bekima Sejranovića, Nike Dušanov, Vladimira Maksimovića, Danijele Dejanović, Vladislava Rupića, Ranka Pavlovića, Borisa Nada, Darka Cvijetića i Milenka Bodirogića. Izbor iz zbirke poezije Seobe Roberta Simonišeka priredila je i prevela sa slovenačkog jezika Jelena Ivanišević. Književni portret Miodraga Sibinovića naslikali su svojim impresijama i ogledima Sava Babić, Dušan Ivanić i Ljubiša Rajković Koželjac uz panoramu savremene ruske poezije. U rubrici Sublimacija, prepoznatljivoj po književnoj kritici i esejima, o knjigama Maje Belegišanin, Saše Skaluševića Skale i Darka Cvijetića pišu Milica Milenković, Aleksandar B. Laković i Saša Ćirić dok svoje filozofsko-književne opservacije objavljuju Ivan Ristić, Ivan Vučković i Bojan Savić Ostojić.