Boris Jovanović Kastel

Početak » Uncategorized » KASTEL O KNJIZI MIRAŠA MARTINOVIĆA U BARU U SUSRET LJETOPISU

KASTEL O KNJIZI MIRAŠA MARTINOVIĆA U BARU U SUSRET LJETOPISU

ljet12DSC_5121ljet4

Sinoć je u Baru, na platou ispred Dvorca kralja Nikole, u susret predstojećem XXIX Barskom ljetopisu, u cilju promovisanja književne edicije ove značajne manifestacije, promovisana knjiga poezije Dan koji nije prošao Miraša Martinovića, crnogorskog pjesnika i književnika poznatog i u regiji bivše Jugoslavije čiji se teme mitovi i antičke civilizacijske dubine kao i mitovi Crne Gore i Sredozemlja.

Uvodnu riječ o izdavaštvu i planovima  JP Barski ljetopis dao je direktor Ćazim Nikezić a prolog o autorovom djelu urednica književnog programa i izdavačke djelatnosti Mila Čordašević.
O knjizi i uopšte književnom opusu M. Martinovića govorio je u formi neposrednog i sugestivnog razgovora pjesnik i esejista Boris Jovanović Kastel koji je i recenzent ovog izdanja.

Radi se dakle o rukopisu koji samo dopisuje ostale Martinovićeve knjige, odnosno jednu knjigu posvećenu beskraju antičkih misterija, dubina i izazova koja pred nama podastire mape starodrevnih puteva i krstarenja bez pomoći kompasa i faktora vremena. Na tom navigarenju bokeškim, crnogorskim, jadranskim, helenskim i uopšte sredozemnim planetama duha, intimizma i univerzalnosti, nikome i nigdje ne treba pasoš, još manje kofer. Dozvoljeni su samo emocija ljepša od zlata, evocirana istorija i sertifikat avanturiste. Martinović je stoga u ovoj knjizi supstituisao i objedinio vrisak svih antičkih mora, tragizam našeg vremena, prolaznost i vječnost, kao i nedodirljivu ljubav iz ugla jednog prekaljenog vizionara. U svojevrsnoj formi, nastavio je Kastel, vode i mita i raskošnom ambijentu sa poluostrva sjedinjenih pejzaža duše, istorije i ljubavi, autor razgovara sa svojom ženskom sjenkom, ljubavnicom i pokretnom statuom iz Odiseje o legendama – tim posljednjim muzama života! Takav slijed događaja zasigurno predstavlja veliko iskušenje i pruža raj ronjenja kroz tajnovite kovitlace ženske duše i tajni u slučaju kada ste lišeni vremenea i geografije. Kastel je akcentirao i Itaku kao mit u ovoj poeziji, rekavši da glasovi ruševina i eho unutrašnjih mora odliježu u nama i ukazuju na svevremenost tog neprolaznog Dana odnosno mita. Pogled voljene ali nedokučive žene osvijetljava nam puteve iz lavirinata mraka globalizovanog svijeta dok njen osmijeh inspiriše vazdizanje razvalina.  Žena je, konačno, naša Itaka i možda krucijalni morekaz ovog pjesništva. Na autorove vrlo zanimljive i nadahnute odgovore, Kastel je govorio i o Brodelovom poimanju istorije koju je potrebno pjevati. Zato je Dan M. Martinovića zaključan u koricama ove zbirke, istrgnut iz pijeska pješčanika i kapljica klepsidre, sakriven vrlo vješto od prolaznosti hronika i ljetopisa i balzamovan ničim drugim do posoljenim snom stvarnijim od svake jave! On bitiše u zjenicama žene i čujemo ga u zvonjavi vaskrslih krhotina svetilišta još od doba ilira, Helena, Rimljana, naše Duklje, preko Vizanta, Venecijanske Republike… opijajući nas vaskrslim životima. Kada su u pitanju semantičke strukture ove knjige, Kastel je primijetio da su njene pjesničke refeksije pisane na prahu posljednjeg ljeta, poetski diskurs bogat je svečanim vedutama, elegijama, motivima i figurama od kojih često zastane dah a kroz atrijume Martinovićeve lirika intimnog epa još uvijek odliježu glasovi Solomona, Vergilija, Helderlina… Između sna i života, između plićaka i ponora bljeskaju kapljice totalne istorije, kako bi je nazvao L. Fevr a sjenka ovog Dana neće proći uprkos neumitnoj prolaznosti i ništavilu koje nam nanosi epoha globalizacije. Sve se dakle u ovoj poeziji svodi na more, hvatanje u koštac sa prolaznošću, mitove i ljubav. Na kraju je citirao stihove italijanskog poete Salvatorea Kvazimoda – Sakrio sam srce među zidine stare/da ostanem sam/da se sjetim sebe, ukazujući da so ovog Dana vrlo lako može biti prelivena u njegovu tamnu stranu ili skramu mraka. To je i magija svake poezije!


Fotografije sa promocije: Zdravko Radošić

Advertisements

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: